SLASTIČARKA
OSVOJILA SREBRNU MEDALJU
NA MEĐUNARODNOM NATJECANJU
AEHT-a je osnovana 1988. godine u Francuskoj s ciljevima promicanja europskih vrijednosti između turističkih i hotelijerskih škola, upoznavanja s ugostiteljskim obrazovanjem u drugim zemljama, poticanja razmjene studenata i nastavnika te udruživanja nastavnih metoda i materijala, znanja i vještina.
AEHT ili European association of hotel and tourism schools, odnosno Europsko udruženje hotelijerskih i turističkih škola je međunarodna nevladina organizacija koja uživa savjetodavni status pri Vijeću Europe.
AEHT-a je osnovana 1988. godine u Francuskoj s ciljevima promicanja europskih vrijednosti između turističkih i hotelijerskih škola, upoznavanja s ugostiteljskim obrazovanjem u drugim zemljama, poticanja razmjene studenata i nastavnika te udruživanja nastavnih metoda i materijala, znanja i vještina. Sastojala se od 24 škole iz 16 europskih zemalja, da bi danas brojila 430 škola iz 44 europske zemlje. Članom AEHT-e može postati svaka turističko- hotelijerska škola koja ima sjedište u zemlji članici Vijeća Europe i ispunjava određene uvjete.
Srednja strukovna škola Vinkovci postaje članicom AEHT-e 2010. godine.
Svake godine u drugoj državi članici AEHT-e održava se godišnja konferencija čija je svrha jednom godišnje okupiti sve sudionike obrazovnog sustava: učenike, nastavnike, ravnatelje i administrativno osoblje kako bi se razmjenile metode rada, znanja i vještine, te stvorili partnerski odnosi među školama unutar Europe. Budući da je ove godine AEHT-a slavila 25 godina postojanja, u čast tom događaju konferencija i natjecanja održana su na poseban način krstareći po Mediteranu. Pet gradova, tri zemlje, šest dana suradnje, razmjene iskustava i sklapanje prijateljstava, nezaboravnog iskustva za sve.
Učenica Ksenija Sabo natjecala se u disciplini „Slastičarstvo“
u timu s učenicom Amandom Nygards iz Gothenburga u Švedskoj
i osvojila srebrnu medalju i to u konkurenciji od 27 učenika iz 13 zemalja
i tako na najbolji način predstavila svoju školu i zemlju…
Natjecanje se održavalo od 10. do 15. studenoga 2013. na brodu Costa Mediterranea na kojem je sudjelovalo 740 sudionika iz 111 škola iz 32 europske zemlje. Natjecanja su bila organizirana u deset ugostiteljsko-turističkih disciplina. Učenici Srednje strukovne škole Vinkovci treći su put sudjelovali na ovom prestižnom natjecanju. Školu su predstavljali Ksenija Sabo, učenica slastičarka i njena mentorica Ružica Šošić te Edin Karinčić, učenik kuhar i njegov mentor Zoran Biki. Natjecanja su organizirana u međunarodnim timovima i to na engleskom ili francuskom jeziku što je bio dodatni izazov natjecateljima. Učenica Ksenija Sabo natjecala se u disciplini „Slastičarstvo“ u timu s učenicom Amandom Nygards iz Gothenburga u Švedskoj i osvojila srebrnu medalju i to u konkurenciji od 27 učenika iz 13 zemalja i tako na najbolji način predstavila svoju školu i zemlju. Tema natjecanja bile su figurice od marcipana i to figurice životinja, cvijeća, te fantasy figurice točno propisane veličine i težine što nije bio lak zadatak uz vrlo jaku konkurenciju. Srebrne djevojke su izrađivale fantasy figurice jer su izvukle tu temu.
Iako raspolažu sa skromnim sredstvima,
to ih ne sprječava da kvalitetno rade i ostvaruju sjajne rezultate,
kako na ovom međunarodnom natjecanju,
tako i na natjecanjima na državnoj razini.
„Kao stručnom učitelju slastičarstva bila mi je izuzetna čast sudjelovati na ovom natjecanju kao jedna od sudaca s kolegama iz Belgije, Luxemburga i Austrije te tako dodatno predstaviti našu školu i zemlju…“ rekla je majstorica i stručna učiteljica slastičarstva Ružica Šošić.
Iskustvo s ovoga natjecanja je neprocjenjivo, svi naši sudionici su se složili s time. Ističu kako su vidjeli gdje se kao škola s turističkim i ugostiteljskim zanimanjima nalaze u europskom okviru. Iako raspolažu sa skromnim sredstvima, to ih ne sprječava da kvalitetno rade i ostvaruju sjajne rezultate, kako na ovom međunarodnom natjecanju, tako i na natjecanjima na državnoj razini.
Tako su nam još jednom potvrdili pravilo da nisu sredstva i uvjeti presudni za uspjeh, nego volja i mnogo predanoga rada s ljubavlju prema onome što se radi.
Ivana Bojić, 3.b
OSVOJILA SREBRNU MEDALJU
NA MEĐUNARODNOM NATJECANJU
AEHT-a je osnovana 1988. godine u Francuskoj s ciljevima promicanja europskih vrijednosti između turističkih i hotelijerskih škola, upoznavanja s ugostiteljskim obrazovanjem u drugim zemljama, poticanja razmjene studenata i nastavnika te udruživanja nastavnih metoda i materijala, znanja i vještina.
AEHT ili European association of hotel and tourism schools, odnosno Europsko udruženje hotelijerskih i turističkih škola je međunarodna nevladina organizacija koja uživa savjetodavni status pri Vijeću Europe.
AEHT-a je osnovana 1988. godine u Francuskoj s ciljevima promicanja europskih vrijednosti između turističkih i hotelijerskih škola, upoznavanja s ugostiteljskim obrazovanjem u drugim zemljama, poticanja razmjene studenata i nastavnika te udruživanja nastavnih metoda i materijala, znanja i vještina. Sastojala se od 24 škole iz 16 europskih zemalja, da bi danas brojila 430 škola iz 44 europske zemlje. Članom AEHT-e može postati svaka turističko- hotelijerska škola koja ima sjedište u zemlji članici Vijeća Europe i ispunjava određene uvjete.
Srednja strukovna škola Vinkovci postaje članicom AEHT-e 2010. godine.
Svake godine u drugoj državi članici AEHT-e održava se godišnja konferencija čija je svrha jednom godišnje okupiti sve sudionike obrazovnog sustava: učenike, nastavnike, ravnatelje i administrativno osoblje kako bi se razmjenile metode rada, znanja i vještine, te stvorili partnerski odnosi među školama unutar Europe. Budući da je ove godine AEHT-a slavila 25 godina postojanja, u čast tom događaju konferencija i natjecanja održana su na poseban način krstareći po Mediteranu. Pet gradova, tri zemlje, šest dana suradnje, razmjene iskustava i sklapanje prijateljstava, nezaboravnog iskustva za sve.
Učenica Ksenija Sabo natjecala se u disciplini „Slastičarstvo“
u timu s učenicom Amandom Nygards iz Gothenburga u Švedskoj
i osvojila srebrnu medalju i to u konkurenciji od 27 učenika iz 13 zemalja
i tako na najbolji način predstavila svoju školu i zemlju…
Natjecanje se održavalo od 10. do 15. studenoga 2013. na brodu Costa Mediterranea na kojem je sudjelovalo 740 sudionika iz 111 škola iz 32 europske zemlje. Natjecanja su bila organizirana u deset ugostiteljsko-turističkih disciplina. Učenici Srednje strukovne škole Vinkovci treći su put sudjelovali na ovom prestižnom natjecanju. Školu su predstavljali Ksenija Sabo, učenica slastičarka i njena mentorica Ružica Šošić te Edin Karinčić, učenik kuhar i njegov mentor Zoran Biki. Natjecanja su organizirana u međunarodnim timovima i to na engleskom ili francuskom jeziku što je bio dodatni izazov natjecateljima. Učenica Ksenija Sabo natjecala se u disciplini „Slastičarstvo“ u timu s učenicom Amandom Nygards iz Gothenburga u Švedskoj i osvojila srebrnu medalju i to u konkurenciji od 27 učenika iz 13 zemalja i tako na najbolji način predstavila svoju školu i zemlju. Tema natjecanja bile su figurice od marcipana i to figurice životinja, cvijeća, te fantasy figurice točno propisane veličine i težine što nije bio lak zadatak uz vrlo jaku konkurenciju. Srebrne djevojke su izrađivale fantasy figurice jer su izvukle tu temu.
Iako raspolažu sa skromnim sredstvima,
to ih ne sprječava da kvalitetno rade i ostvaruju sjajne rezultate,
kako na ovom međunarodnom natjecanju,
tako i na natjecanjima na državnoj razini.
„Kao stručnom učitelju slastičarstva bila mi je izuzetna čast sudjelovati na ovom natjecanju kao jedna od sudaca s kolegama iz Belgije, Luxemburga i Austrije te tako dodatno predstaviti našu školu i zemlju…“ rekla je majstorica i stručna učiteljica slastičarstva Ružica Šošić.
Iskustvo s ovoga natjecanja je neprocjenjivo, svi naši sudionici su se složili s time. Ističu kako su vidjeli gdje se kao škola s turističkim i ugostiteljskim zanimanjima nalaze u europskom okviru. Iako raspolažu sa skromnim sredstvima, to ih ne sprječava da kvalitetno rade i ostvaruju sjajne rezultate, kako na ovom međunarodnom natjecanju, tako i na natjecanjima na državnoj razini.
Tako su nam još jednom potvrdili pravilo da nisu sredstva i uvjeti presudni za uspjeh, nego volja i mnogo predanoga rada s ljubavlju prema onome što se radi.
Ivana Bojić, 3.b
Je li uspostavljena bolja komunikacija između škole i roditelja,
pitali smo učenike, roditelje, nastavnike i ravnateljicu…
Što učenici misle o e-dnevniku?!
Antonio, 3. f: Mislim da je uspostavljena bolja komunikacija jer neki roditelji koji dolaze kasnije kući s posla mogu provjeriti na Internetu i vidjeti sve što ih zanima o nama i školi.
Ivona, 3. f: Prednosti e-dnevnika su to što možemo vidjeti svoje ocjene i izostanke u bilo kojem trenutku, a nedostaci su to što ih i roditelji mogu vidjeti…
Ivan, 3. f: Neki učenici možda izostaju i više nego prije, a to može jako utjecati na njihove neopravdane sate jer računalo samo donosi odluke o opomenama, ukorima ili mogućem izbacivanju iz škole…
Ana V., 2.h: Ja mislim da je uspostavljena bolja komunikacija između škole i roditelja. Prednost je što svakoga dana mogu vidjeti jesam li dobila koju ocjenu ili nešto drugo. Hoće li se smanjiti broj izostanaka ili ne, mislim da neće jer onaj tko je izostajao, i dalje će izostajati s nastave…
Ana M., 2.h: E-dnevnik po meni ima dosta nedostataka, npr. to što se ocjene zaključuju nakon 10 min.i sl. Naučila sam roditelje sve, tako da s vremena na vrijeme „bace oko“ na e-dnevnik… Mislim da učenici isto izostaju. Ja izostanem kada mi se ne da, ali s ispita ne bih nikada. Imam svoju granicu, kad imam šest neopravdanih sati, tu je kraj za mene, jer ne želim opomenu…
Matej, 1. e: Prednosti su što nema primanja, a nedostaci su kad ispraviš jedinicu, ona i dalje ostane…
Krešimir, 1. e: Mislim da se roditelji loše snalaze s tim. Biram e-dnevnik zato što se neka profesori ne mogu prijaviti pa nam ne upišu ocjenu…
Matej, 3. c: Roditelji svejedno moraju ići u školu na informacije. Moji roditelji nikad nisu provjerili moje ocjene na Internetu, oni idu na informacije…
Vilim, 2. b: E-dnevnik je nešto najgore što se moglo dogoditi u obiteljskom životu!!! Više nema pitanja: „Što je bilo u školi?“, nego učenici dolaze kući i ulaze u sukob s roditeljima zbog manje ocjene ili zbog izostalog sata. Roditeljima je možda fantastično, ali meni je cijeli e-dnevnik jedan nedostatak jer roditelji imaju totalnu kontrolu nad svojom djecom. Svaki se učenik koji ima lozinku za e-dnevnik osjećaju kao u Big Brotheru, svi upravljaju nama i svi nas motre i gledaju. Tako se uskraćuju najljepši školski dani koje su naši roditelji imali, a nama oduzimaju pravo na njih…
Domagoj, 1. d: Učenici manje bježe, a nekima to i ne smeta, oni i dalje bježe. Bolji su mi bili obični dnevnici zato što nas drugi profesori mogu vidjeti i upozoriti na ocjene, a sada ne mogu…
Što roditelji misle o e-dnevniku?!
Spomenka (roditelj): Mislim da je uvođenje e-dnevnika jako dobro zato što u svakom trenutku možemo kontrolirati situaciju našeg djeteta u školi…
Ivo (roditelj): E-dnevnik je odlična aplikacija zato što nam dijete manje izostaje iz škole…
Što nastavnici misle o e-dnevniku?
Profesorica Ivana: Smatram da su e-dnevnici dobra stvar za školu, učenike i roditelje, posebno za razrednike jer im je olakšano u pripremi statistike na kraju polugodišta i na kraju godine. Radim kao predmetna nastavnica, nemam razredništvo i tu sam primijetila neki nedostatak. Mnogi predmetni nastavnici nemaju cjelokupni uvid u uspjeh učenika što može biti problem kod zaključivanja ocjena. Riječ je o mogućim zlouporabama. Većinom se tada oslanjamo na informacije učenika zbog preopterećenosti rasporeda. Ponekad je teško organizirati učestalija Razredna vijeća (više puta tijekom godine) kako bi se ostvarila obuhvatna slika o uspjehu i ponašanju učenika, posebno nastavnici koji rade na više škola.
Profesorica Vlatka: Mislim da je velika odgovornost i kod razrednika oko upisivanja zamjena. Treba postojati bolja korelacija između nastavnika i satničara. Treba postojati i veća sinkronizacija podataka između e-matice i e-dnevnika s naglaskom na podatke o izrečenim pedagoškim mjerama. Po pitanju negativnih ocjena, bilo bi bolje da se vidi prikaz neispravljenih negativnih ocjena, a ne upozorenja na broj negativnih ocjena dobivenih u mjesec dana.
E-dnevnik zaživio u praksi…
E-dnevnik je web aplikacija za vođenje Razredne knjige u elektroničkom obliku koji je uveden i u našu školu.
Razgovarajući s ravnateljicom u 1. broju Strukera, objavila sam članak o uvođenju e-dnevnika u našu školu od 2013./2014. školske godine. Kako je teorijski dio zaživio i u praksi, zanimalo me je sada, nakon prvoga polugodišta, kakvi su dojmovi učenika, nastavnika i roditelja uvođenjem i primjenom e-dnevnika u razredu, ali i kod kuće od strane roditelja. Ravnateljica Marija Sunđi odgovorila nam je na neka pitanja i pokazalo se da je uvođenje e-dnevnika jako dobar potez školskih vlasti iz više razloga. Uspostavljena je bolja komunikacija između roditelja i škole. Roditelji se putem mail adrese obavještavaju izravno o izostancima i negativnim ocjenama što potiče roditelje da odmah reagiraju.
Nastavnici su se odlično snašli kao i nastavnici u svojstvu razrednika. Sva moguća računanja rješavaju se preko e-dnevnika, kako ističe sama ravnateljica, pritiskanjem na određene ikone i zbog toga zadovoljstvo je ogromno. Jedini nedostatak je prekidanje veze preko Interneta, ali i te poteškoće se odmah otklanjaju, a prednost je što nastavnici mogu problem riješiti i od kuće, i svugdje gdje je mogućnost spajanja na Internet.
„Nakon analiza uspjeha izostanaka učenika na prvom polugodištu uočen je blagi trend opadanja broja izostanaka čemu su svakako pridonijeli e-dnevnici“, istaknula je ravnateljica Sunđi.
O uspjehu nam ravnateljica nije mogla ništa reći jer nema zaključivanja ocjena na polugodištu što smatra jako štetnim za učenike. Učenici se kasno „probude“ i shvate da trebaju ispravljati negativne ocjene i uvijek im na kraju nedostaje vremena za ispravljanje ocjena.
Anamaria Abramović, 3.b
pitali smo učenike, roditelje, nastavnike i ravnateljicu…
Što učenici misle o e-dnevniku?!
Antonio, 3. f: Mislim da je uspostavljena bolja komunikacija jer neki roditelji koji dolaze kasnije kući s posla mogu provjeriti na Internetu i vidjeti sve što ih zanima o nama i školi.
Ivona, 3. f: Prednosti e-dnevnika su to što možemo vidjeti svoje ocjene i izostanke u bilo kojem trenutku, a nedostaci su to što ih i roditelji mogu vidjeti…
Ivan, 3. f: Neki učenici možda izostaju i više nego prije, a to može jako utjecati na njihove neopravdane sate jer računalo samo donosi odluke o opomenama, ukorima ili mogućem izbacivanju iz škole…
Ana V., 2.h: Ja mislim da je uspostavljena bolja komunikacija između škole i roditelja. Prednost je što svakoga dana mogu vidjeti jesam li dobila koju ocjenu ili nešto drugo. Hoće li se smanjiti broj izostanaka ili ne, mislim da neće jer onaj tko je izostajao, i dalje će izostajati s nastave…
Ana M., 2.h: E-dnevnik po meni ima dosta nedostataka, npr. to što se ocjene zaključuju nakon 10 min.i sl. Naučila sam roditelje sve, tako da s vremena na vrijeme „bace oko“ na e-dnevnik… Mislim da učenici isto izostaju. Ja izostanem kada mi se ne da, ali s ispita ne bih nikada. Imam svoju granicu, kad imam šest neopravdanih sati, tu je kraj za mene, jer ne želim opomenu…
Matej, 1. e: Prednosti su što nema primanja, a nedostaci su kad ispraviš jedinicu, ona i dalje ostane…
Krešimir, 1. e: Mislim da se roditelji loše snalaze s tim. Biram e-dnevnik zato što se neka profesori ne mogu prijaviti pa nam ne upišu ocjenu…
Matej, 3. c: Roditelji svejedno moraju ići u školu na informacije. Moji roditelji nikad nisu provjerili moje ocjene na Internetu, oni idu na informacije…
Vilim, 2. b: E-dnevnik je nešto najgore što se moglo dogoditi u obiteljskom životu!!! Više nema pitanja: „Što je bilo u školi?“, nego učenici dolaze kući i ulaze u sukob s roditeljima zbog manje ocjene ili zbog izostalog sata. Roditeljima je možda fantastično, ali meni je cijeli e-dnevnik jedan nedostatak jer roditelji imaju totalnu kontrolu nad svojom djecom. Svaki se učenik koji ima lozinku za e-dnevnik osjećaju kao u Big Brotheru, svi upravljaju nama i svi nas motre i gledaju. Tako se uskraćuju najljepši školski dani koje su naši roditelji imali, a nama oduzimaju pravo na njih…
Domagoj, 1. d: Učenici manje bježe, a nekima to i ne smeta, oni i dalje bježe. Bolji su mi bili obični dnevnici zato što nas drugi profesori mogu vidjeti i upozoriti na ocjene, a sada ne mogu…
Što roditelji misle o e-dnevniku?!
Spomenka (roditelj): Mislim da je uvođenje e-dnevnika jako dobro zato što u svakom trenutku možemo kontrolirati situaciju našeg djeteta u školi…
Ivo (roditelj): E-dnevnik je odlična aplikacija zato što nam dijete manje izostaje iz škole…
Što nastavnici misle o e-dnevniku?
Profesorica Ivana: Smatram da su e-dnevnici dobra stvar za školu, učenike i roditelje, posebno za razrednike jer im je olakšano u pripremi statistike na kraju polugodišta i na kraju godine. Radim kao predmetna nastavnica, nemam razredništvo i tu sam primijetila neki nedostatak. Mnogi predmetni nastavnici nemaju cjelokupni uvid u uspjeh učenika što može biti problem kod zaključivanja ocjena. Riječ je o mogućim zlouporabama. Većinom se tada oslanjamo na informacije učenika zbog preopterećenosti rasporeda. Ponekad je teško organizirati učestalija Razredna vijeća (više puta tijekom godine) kako bi se ostvarila obuhvatna slika o uspjehu i ponašanju učenika, posebno nastavnici koji rade na više škola.
Profesorica Vlatka: Mislim da je velika odgovornost i kod razrednika oko upisivanja zamjena. Treba postojati bolja korelacija između nastavnika i satničara. Treba postojati i veća sinkronizacija podataka između e-matice i e-dnevnika s naglaskom na podatke o izrečenim pedagoškim mjerama. Po pitanju negativnih ocjena, bilo bi bolje da se vidi prikaz neispravljenih negativnih ocjena, a ne upozorenja na broj negativnih ocjena dobivenih u mjesec dana.
E-dnevnik zaživio u praksi…
E-dnevnik je web aplikacija za vođenje Razredne knjige u elektroničkom obliku koji je uveden i u našu školu.
Razgovarajući s ravnateljicom u 1. broju Strukera, objavila sam članak o uvođenju e-dnevnika u našu školu od 2013./2014. školske godine. Kako je teorijski dio zaživio i u praksi, zanimalo me je sada, nakon prvoga polugodišta, kakvi su dojmovi učenika, nastavnika i roditelja uvođenjem i primjenom e-dnevnika u razredu, ali i kod kuće od strane roditelja. Ravnateljica Marija Sunđi odgovorila nam je na neka pitanja i pokazalo se da je uvođenje e-dnevnika jako dobar potez školskih vlasti iz više razloga. Uspostavljena je bolja komunikacija između roditelja i škole. Roditelji se putem mail adrese obavještavaju izravno o izostancima i negativnim ocjenama što potiče roditelje da odmah reagiraju.
Nastavnici su se odlično snašli kao i nastavnici u svojstvu razrednika. Sva moguća računanja rješavaju se preko e-dnevnika, kako ističe sama ravnateljica, pritiskanjem na određene ikone i zbog toga zadovoljstvo je ogromno. Jedini nedostatak je prekidanje veze preko Interneta, ali i te poteškoće se odmah otklanjaju, a prednost je što nastavnici mogu problem riješiti i od kuće, i svugdje gdje je mogućnost spajanja na Internet.
„Nakon analiza uspjeha izostanaka učenika na prvom polugodištu uočen je blagi trend opadanja broja izostanaka čemu su svakako pridonijeli e-dnevnici“, istaknula je ravnateljica Sunđi.
O uspjehu nam ravnateljica nije mogla ništa reći jer nema zaključivanja ocjena na polugodištu što smatra jako štetnim za učenike. Učenici se kasno „probude“ i shvate da trebaju ispravljati negativne ocjene i uvijek im na kraju nedostaje vremena za ispravljanje ocjena.
Anamaria Abramović, 3.b
Drugo polugodište - Finska (prvi dio)
Profesionalan odnos ljudi koji rade na europskim projektima uvelike je pomogao našim učenicima.
Onoga dana kada su se svi učenici Republike Hrvatske uputili na nastavu, jer je započelo drugo polugodište, nas jedanaest odletjelo je za Helsinki. I nismo požalili. U okviru projekta Leonardo da Vinci IVT (Mobilnosti učenika) prva grupa naših učenika otišla je živjeti i raditi četiri tjedna u Finsku. Sve nam je bilo pomalo čudno i neobično, ljudi, klima i pravila, ali svi smo se brzo navikli. Profesionalan odnos ljudi koji rade na europskim projektima uvelike je pomogao našim učenicima. Već prvi dan bio je radni: obilazak doma i škole domaćina.
Škola: velika, prostrana, puna staklenih prozora, ogromnih radionica, ali i malih učionica, bez zvona: čudna.
Učenici u parovima upoznaju svoje voditelje, profesore koji će ih četiri tjedna poučavati.
Jedino s čime se nisu susrele u našoj srednjoškolskoj praksi bio je rad s glinom…
Trećega dana bilo je stvarno neobično vidjeti u kuhinji kako naši učenici, kuhari (Josip Balašković i Katarina Idžanović) u službenim uniformama, u restoranu Henrikus na engleskom jeziku razgovaraju s drugim kuharima, pripremaju jela i osjećaju se potpuno prirodno. Učenice Morana Toth i Valentina Benjak kao da ni nisu izlazile iz svojega prirodnog, krojačkog okruženja: samo su nastavile raditi. Jedino s čime se nisu susrele u našoj srednjoškolskoj praksi bio je rad s glinom. No, o tome će nam pričati kada se vrate. Turističke komercijalistice Lorena i Mia kao da su same birale hotel u centru Helsinkija u kojem obavljaju svoju praksu. I Denis Kolbas obavlja praksu u ogromnoj radionici u sklopu škole, dok Ivan Vendl putuje u drugu zgradu škole kako bi na CNC strojevima kvalitetno obavljao praksu. Medicinari Karolina i Matej nisu trebali puno objašnjavanja kada su došli na svoju praksu u privatan starački dom.
Ono što je za nas najneobičnije, osim niskih temperatura i oštre zime,
je velika udaljenost između doma gdje su svi učenici smješteni i prakse koju obavljaju.
Nije sve idealno. Učenici sada imaju prilike upoznati pravi život, kakav možda nisu upoznali u ni u Hrvatskoj. Ono što je za nas najneobičnije, osim niskih temperatura i oštre zime, je velika udaljenost između doma gdje su svi učenici smješteni i prakse koju obavljaju.
Stručna praksa, učenje stranog jezika, osamostaljivanje za život, upoznavanje novih država, samo su neki od ciljeva ovoga projekta. Mislim da će ih naši učenici i ispuniti.
Na kraju prvoga dijela ove nedovršene priče, želim reći i ovo: jako sam ponosna na njih!
Helena Voda, prof.
Profesionalan odnos ljudi koji rade na europskim projektima uvelike je pomogao našim učenicima.
Onoga dana kada su se svi učenici Republike Hrvatske uputili na nastavu, jer je započelo drugo polugodište, nas jedanaest odletjelo je za Helsinki. I nismo požalili. U okviru projekta Leonardo da Vinci IVT (Mobilnosti učenika) prva grupa naših učenika otišla je živjeti i raditi četiri tjedna u Finsku. Sve nam je bilo pomalo čudno i neobično, ljudi, klima i pravila, ali svi smo se brzo navikli. Profesionalan odnos ljudi koji rade na europskim projektima uvelike je pomogao našim učenicima. Već prvi dan bio je radni: obilazak doma i škole domaćina.
Škola: velika, prostrana, puna staklenih prozora, ogromnih radionica, ali i malih učionica, bez zvona: čudna.
Učenici u parovima upoznaju svoje voditelje, profesore koji će ih četiri tjedna poučavati.
Jedino s čime se nisu susrele u našoj srednjoškolskoj praksi bio je rad s glinom…
Trećega dana bilo je stvarno neobično vidjeti u kuhinji kako naši učenici, kuhari (Josip Balašković i Katarina Idžanović) u službenim uniformama, u restoranu Henrikus na engleskom jeziku razgovaraju s drugim kuharima, pripremaju jela i osjećaju se potpuno prirodno. Učenice Morana Toth i Valentina Benjak kao da ni nisu izlazile iz svojega prirodnog, krojačkog okruženja: samo su nastavile raditi. Jedino s čime se nisu susrele u našoj srednjoškolskoj praksi bio je rad s glinom. No, o tome će nam pričati kada se vrate. Turističke komercijalistice Lorena i Mia kao da su same birale hotel u centru Helsinkija u kojem obavljaju svoju praksu. I Denis Kolbas obavlja praksu u ogromnoj radionici u sklopu škole, dok Ivan Vendl putuje u drugu zgradu škole kako bi na CNC strojevima kvalitetno obavljao praksu. Medicinari Karolina i Matej nisu trebali puno objašnjavanja kada su došli na svoju praksu u privatan starački dom.
Ono što je za nas najneobičnije, osim niskih temperatura i oštre zime,
je velika udaljenost između doma gdje su svi učenici smješteni i prakse koju obavljaju.
Nije sve idealno. Učenici sada imaju prilike upoznati pravi život, kakav možda nisu upoznali u ni u Hrvatskoj. Ono što je za nas najneobičnije, osim niskih temperatura i oštre zime, je velika udaljenost između doma gdje su svi učenici smješteni i prakse koju obavljaju.
Stručna praksa, učenje stranog jezika, osamostaljivanje za život, upoznavanje novih država, samo su neki od ciljeva ovoga projekta. Mislim da će ih naši učenici i ispuniti.
Na kraju prvoga dijela ove nedovršene priče, želim reći i ovo: jako sam ponosna na njih!
Helena Voda, prof.
TURISTIČKA GIMNAZIJA – EKSPERIMENTALNI PROGRAM
Ravnateljica je u razgovoru objasnila kako svake godine u vrijeme upisa, jedan dio odličnih učenika bi, koji se nije mogao upisati u vinkovačku Gimnaziju, odlazio u Vukovar ili Županju…
U našoj je školi u 2013./2014. školskoj godini otvoren novi smjer – Turistička gimnazija. Istražujući novosti po pitanju eksperimentalnog programa upitali smo ravnateljicu iz prve ruke da nam kaže nešto o tom novom smjeru. Ravnateljica je u razgovoru objasnila kako svake godine u vrijeme upisa, jedan dio odličnih učenika bi, koji se nije mogao upisati u vinkovačku Gimnaziju, odlazio u Vukovar ili Županju. Ravnateljica nam govori kako je to njoj jako smetalo i nastojala je to popraviti. Doista, to se i dogodilo uvođenjem novog programa - Turistička gimnazija. Ne mogu svi učenici imati sve odlične ocjene, a to ne znači da su manje kvalitetni.
„Kako stvari stoje, za sada se neće odobravati ove godine upisi u sva eksperimentalna zanimanja jer je to tako propisano zakonom. Međutim, pokušavamo skupa s ostalim školama vršiti pritisak na resorno ministarstvo kako bi izmijenilo svoju odluku.“
Na naš upit hoće li se učenici moći upisivati u ovaj smjer i u idućoj školskoj godini, dobili smo negativan odgovor. „Kako stvari stoje, za sada se neće odobravati ove godine upisi u sva eksperimentalna zanimanja jer je to tako propisano zakonom. Međutim, pokušavamo skupa s ostalim školama vršiti pritisak na resorno ministarstvo kako bi izmijenilo svoju odluku.“, istaknula nam je ravnateljica Sunđi. Postavlja se pitanje kako se može usporediti generacija turističkih gimnazijalaca ako nema još jedne generacije koja može parirati. Tada smo saznali da se mjerenje kvalitete vrši unutar postojeće generacije prema zadanim parametrima.
Ako Ministarstvo ne promijeni svoju odluku, imamo šanse dati prijedlog plana upisa dva razreda hotelijersko-turističkih komercijalista kako bi se umanjila nastala šteta.
Upis učenika je bio izvrstan. Učenici su se odlično snašli, i što je jako bitno, zadovoljni su školom, a i svojim profesorima, kako nam i sami učenici u razgovoru potvrđuju. Ako Ministarstvo ne promijeni svoju odluku, imamo šanse dati prijedlog plana upisa dva razreda hotelijersko-turističkih komercijalista kako bi se umanjila nastala šteta. To je isto izvršno četverogodišnje zanimanje nakon kojega se učenici mogu zaposliti, a mogu i nastaviti bilo koji studij nakon položene državne mature.
Što se tiče perspektive, svakako da je ona jako dobra. Turistička gimnazija završava polaganjem državne mature što otvara mogućnost daljnjeg školovanja.
Radna skupina je osuvremenila program i u isto vrijeme promijenila naziv zanimanja u modni tehničar što je svakako bio „mamac“ za jedan dio učenika.
Još jedna novina koja se pojavila u našoj školi je preimenovanje smjera odjevni tehničar u modni tehničar. Zašto je to tako, dobili smo konkretan odgovor: program odjevnih tehničara je zastario i jako se osjetila potreba za njegovom modernizacijom i prilagođavanjem tržištu. Radna skupina je osuvremenila program i u isto vrijeme promijenila naziv zanimanja u modni tehničar što je svakako bio „mamac“ za jedan dio učenika. Međutim, doznajemo da je sada situacija jednaka kao i s Turističkom gimnazijom. I modni tehničari su odobreni kao eksperimentalni program. Ako Ministarstvo ne odustane od svoje odluke, ponovo će se tražiti smjer odjevni tehničar čiji se kurikulum razlikuje od kurikuluma modnih tehničara samo po imenu, jer je kurikulum u potpunosti izmijenjen i osuvremljen kod odjevnih tehničara.
Ivana Bojić i Anamaria Abramović, 3. b
Turistička gimnazija
Nakon završenih četiriju razreda, imamo puno opcija: možemo raditi kao recepcionari, turistički vodiči, te samostalno otvoriti turističku agenciju ili pak nastaviti školovanje na nekom od turističkih fakulteta.
Ovo zanimanje je tek ove školske godine osvanulo u Vinkovcima. Naš smjer smješten je u sklopu Srednje strukovne škole Vinkovci. Razred se sastoji od 28 učenika, a bodovni prag za upis u ovaj smjer bio je 54 boda. Ovaj smjer je po meni jako dobar, jer uz gimnazijske predmete imamo još i strukovne koji se svake godine izmjenjuju, tako da na neki način dobivamo veće znanje. Što se tiče gimnazijskih predmeta, jedini nedostatak je taj što nemamo fiziku i latinski, a od strukovnih predmeta godišnje imamo samo dva. Ove godine to su Osnove ekonomije i Osnove daktilografije. Isto tako, veliki je plus taj što učimo talijanski i engleski jezik, te poslovni engleski jezik, a u trećem razredu moći ćemo izabrati jedan od dva modula u kojem dobivamo još i njemački jezik.
Nakon završenih četiriju razreda, imamo puno opcija: možemo raditi kao recepcionari, turistički vodiči, te samostalno otvoriti turističku agenciju ili pak nastaviti školovanje na nekom od turističkih fakulteta. Po završetku ovog smjera imamo širok spektar zaposlenja u turizmu, koji je velika grana gospodarstva u našoj zemlji.
Ivona Ćosić, 1.a
Ravnateljica je u razgovoru objasnila kako svake godine u vrijeme upisa, jedan dio odličnih učenika bi, koji se nije mogao upisati u vinkovačku Gimnaziju, odlazio u Vukovar ili Županju…
U našoj je školi u 2013./2014. školskoj godini otvoren novi smjer – Turistička gimnazija. Istražujući novosti po pitanju eksperimentalnog programa upitali smo ravnateljicu iz prve ruke da nam kaže nešto o tom novom smjeru. Ravnateljica je u razgovoru objasnila kako svake godine u vrijeme upisa, jedan dio odličnih učenika bi, koji se nije mogao upisati u vinkovačku Gimnaziju, odlazio u Vukovar ili Županju. Ravnateljica nam govori kako je to njoj jako smetalo i nastojala je to popraviti. Doista, to se i dogodilo uvođenjem novog programa - Turistička gimnazija. Ne mogu svi učenici imati sve odlične ocjene, a to ne znači da su manje kvalitetni.
„Kako stvari stoje, za sada se neće odobravati ove godine upisi u sva eksperimentalna zanimanja jer je to tako propisano zakonom. Međutim, pokušavamo skupa s ostalim školama vršiti pritisak na resorno ministarstvo kako bi izmijenilo svoju odluku.“
Na naš upit hoće li se učenici moći upisivati u ovaj smjer i u idućoj školskoj godini, dobili smo negativan odgovor. „Kako stvari stoje, za sada se neće odobravati ove godine upisi u sva eksperimentalna zanimanja jer je to tako propisano zakonom. Međutim, pokušavamo skupa s ostalim školama vršiti pritisak na resorno ministarstvo kako bi izmijenilo svoju odluku.“, istaknula nam je ravnateljica Sunđi. Postavlja se pitanje kako se može usporediti generacija turističkih gimnazijalaca ako nema još jedne generacije koja može parirati. Tada smo saznali da se mjerenje kvalitete vrši unutar postojeće generacije prema zadanim parametrima.
Ako Ministarstvo ne promijeni svoju odluku, imamo šanse dati prijedlog plana upisa dva razreda hotelijersko-turističkih komercijalista kako bi se umanjila nastala šteta.
Upis učenika je bio izvrstan. Učenici su se odlično snašli, i što je jako bitno, zadovoljni su školom, a i svojim profesorima, kako nam i sami učenici u razgovoru potvrđuju. Ako Ministarstvo ne promijeni svoju odluku, imamo šanse dati prijedlog plana upisa dva razreda hotelijersko-turističkih komercijalista kako bi se umanjila nastala šteta. To je isto izvršno četverogodišnje zanimanje nakon kojega se učenici mogu zaposliti, a mogu i nastaviti bilo koji studij nakon položene državne mature.
Što se tiče perspektive, svakako da je ona jako dobra. Turistička gimnazija završava polaganjem državne mature što otvara mogućnost daljnjeg školovanja.
Radna skupina je osuvremenila program i u isto vrijeme promijenila naziv zanimanja u modni tehničar što je svakako bio „mamac“ za jedan dio učenika.
Još jedna novina koja se pojavila u našoj školi je preimenovanje smjera odjevni tehničar u modni tehničar. Zašto je to tako, dobili smo konkretan odgovor: program odjevnih tehničara je zastario i jako se osjetila potreba za njegovom modernizacijom i prilagođavanjem tržištu. Radna skupina je osuvremenila program i u isto vrijeme promijenila naziv zanimanja u modni tehničar što je svakako bio „mamac“ za jedan dio učenika. Međutim, doznajemo da je sada situacija jednaka kao i s Turističkom gimnazijom. I modni tehničari su odobreni kao eksperimentalni program. Ako Ministarstvo ne odustane od svoje odluke, ponovo će se tražiti smjer odjevni tehničar čiji se kurikulum razlikuje od kurikuluma modnih tehničara samo po imenu, jer je kurikulum u potpunosti izmijenjen i osuvremljen kod odjevnih tehničara.
Ivana Bojić i Anamaria Abramović, 3. b
Turistička gimnazija
Nakon završenih četiriju razreda, imamo puno opcija: možemo raditi kao recepcionari, turistički vodiči, te samostalno otvoriti turističku agenciju ili pak nastaviti školovanje na nekom od turističkih fakulteta.
Ovo zanimanje je tek ove školske godine osvanulo u Vinkovcima. Naš smjer smješten je u sklopu Srednje strukovne škole Vinkovci. Razred se sastoji od 28 učenika, a bodovni prag za upis u ovaj smjer bio je 54 boda. Ovaj smjer je po meni jako dobar, jer uz gimnazijske predmete imamo još i strukovne koji se svake godine izmjenjuju, tako da na neki način dobivamo veće znanje. Što se tiče gimnazijskih predmeta, jedini nedostatak je taj što nemamo fiziku i latinski, a od strukovnih predmeta godišnje imamo samo dva. Ove godine to su Osnove ekonomije i Osnove daktilografije. Isto tako, veliki je plus taj što učimo talijanski i engleski jezik, te poslovni engleski jezik, a u trećem razredu moći ćemo izabrati jedan od dva modula u kojem dobivamo još i njemački jezik.
Nakon završenih četiriju razreda, imamo puno opcija: možemo raditi kao recepcionari, turistički vodiči, te samostalno otvoriti turističku agenciju ili pak nastaviti školovanje na nekom od turističkih fakulteta. Po završetku ovog smjera imamo širok spektar zaposlenja u turizmu, koji je velika grana gospodarstva u našoj zemlji.
Ivona Ćosić, 1.a